U staroj Grčkoj najveća uvreda je bila nekome reći da je nepismen. Danas većina zna čitati i pisati. Znači li danas pismenost više od čitanja i pisanja?
Neprestani razvoj novih tehnologija iznjedrio je nove oblike pismenosti, a to su informatička, informacijska i digitalna pismenost.
Informacijske i komunikacijske tehnologije značajno su olakšale svakodnevni život i omogućile suvremenom čovjeku brži i lakši pristup informacijama, no istovremeno su donijele i brojne izazove.
Ubrzan rast količine dostupnih informacija i vijesti doveo je do „krize informacija“, sve je teže razlikovati pouzdane i provjerene informacije od dezinformacija i lažnih vijesti. Zato je važno poučiti učenike da budu informacijski pismeni, tj. da znaju učiti iz različitih izvora informacija i služiti se njima.
Ovogodišnja tema Nacionalnog dana svjesnosti o knjižnicama, bavi se upravo ovom problematikom. Školska knjižničarka je kroz dvije faze projekta predstavila učenicima ovu temu. U prvoj fazi projekta, školska knjižničarka je učenicima održala prezentaciju pod nazivom „Uloga i značaj informacijske i digitalne pismenosti u obrazovanju“. Kroz prezentaciju su učenici imali priliku naučiti što je to informacija i gdje ju sve možemo pronaći, što su to informacijska i digitalna pismenost te koje vještine bi trebale posjedovati informacijski i digitalno pismene osobe.
Nakon prezentacije je uslijedila radionica s računalima, učenici su dobili zadatak napraviti kratki istraživački rad o fra Didaku Buntiću, kojega se spominjemo kroz mjesec listopad. Učenici su se služili različitim izvorima na internetu, a cilj je bio u beskraju informacija koje se nude pronaći relevantne u čemu im je pomogla školska knjižničarka.
Naposljetku su učenici izradili prigodni plakat na temu ovogodišnjeg Nacionalnog dana svjesnosti o knjižnicama.
Ovom prigodom se srdačno zahvaljujemo Sveučilištu u Mostaru koje nam je omogućilo da se i ove godine uključimo u ovaj projekt.
Ana-Marija Kozina, školska knjižničarka
